AFERA: HBOR i pravosuđe izmislili tuženika

nema_pravde_hbor

Žalba koju je 11 godina čuvao u ladici “najljeniji sudac u Hrvatskoj” Arnold Čada, ipak došla na red za rješavanje! Deset godina prekasno!

“Svatko je u Republici Hrvatskoj dužan poštovati pravomoćnu sudsku odluku i po njoj postupiti” (Ustavni sud RH) – osim sudova a očigledno i  HBOR-a.

Sudovi  ne poštuju čak tri pravomoćne sudske odluke. Ili su pravomoćne presude obvezne samo kad su njima na korist?

Općinski sud Sesvete, Stalna služba Dugo Selo, odlukom od 01.04.2015. godine pripada sudu u Zagrebu. Taj sud je naslijedio iz Dugog Sela i  sudske  predmete  broj Ovr 3175/15 i Ovr 937/15 – u kojima se  sudi nepostojećim (mrtvim) strankama, (pravnim osobama brisanim iz sudskog registra) dok  živima koje imaju pravni interes  ne daju legitimitet.

KORUPCIJSKO-KRIMINALNA AFERA U SUDSTVU – NEVIĐENA OD VREMENA KAD JE NASTALA SLOBODNA REPUBLIKA HRVATSKA

Ovih dana se u žalbenom postupku pred Županijskim sudom rješava najčudniji i najnezakonitiji sudski postupak u povijesti hrvatskog pravosuđa.  Predmet je oformljen  1992 godine u izvršnom postupku,  pljenidbenim popisom nekretnina u kojima su bile stranke Parkant d.o.o. i Fond za razvoj. Popisom su popisane nekretnine u društvenom vlasništvu čiji je korisnik bio Exportdrvo, i to na temelju Ugovora o prodaji poslovnog prostora Parkant-u d.o.o., iako je Zakonom bio zabranjen prijenos nekretnina u društvenom vlasništvu. Istim zakonom je propisano da akti sklopljeni suprotno Zakonu – ne vrijede i nemaju pravni značaj. Popisom su popisane i nepostojeće (izmišljene)  zemljišno knjižne čestice.

VJEROVNIK I DUŽNIK NE POSTOJE, SUDOVI I DALJE SUDE, HBOR IMA MONOPOL NAD SUDOM?

Fond za razvoj prestao je postojati 1992 godine. Parkant d.o.o.  koji je u međuvremenu upisan kao vlasnik  u zemljišnim knjigama, temeljem ZOV-a 1996 godine, prodao je 2000 godine nekretninu, tvornicu i industrijsko dvorište trgovačkom društvu Liston d.o.o. koje je u vlasništvu povratnika iz iseljeništva koji su u istu uložili svu svoju ušteđevinu. Iste te 2000 godine Općinski sud u Dugom Selu, po tadašnjem sucu i predsjedniku toga suda Arnoldu Čadi, (koji je u međuvremenu razriješen  “kao najljeniji sudac u Hrvatskoj”  zbog nerješavanja spisa)  rješenjem je 2000 godine uknjžio Liston kao vlasnika nekretnine.

Da je postojala zabilježba ovrhe ili nečijeg tuđeg prava, sudac nije smio, niti mogao dozvoliti uknjižbu. Da ništa nije bilo zabilježeno u z.k. vidi se iz svih relevantnih dokumenata.

Višemilijunski vrijedna nekretnina u koju su povratnici iz iseljeništva nakon 30-godišnjeg rada u Njemačkoj do sada uložili više od 2.000.000 eur-a,  bila je bez tereta u trenutku kupnje.

Tada počinje kalvarija. HBOR se 2004 godine  pojavio kao stranka u ovršnom postupku, iako je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem Gž-2737/02 od 17. prosinca 2003. godine utvrdio  da HBOR nije pravni sljednik Fonda za razvoj stoga prema odredbama ZIP-a (koji je bio na snazi u vrijeme kad je postupak započeo)nije niti aktivno legitimiran. Ovrhe protiv dužnika Parkanta pravomoćno su odbijene  iz tih razloga, i iz razloga što  HBOR nema upisano založno pravo na nekretninama – predmetu ovrhe, pa stoga sud niti ne može provoditi ovrhu.

“Svatko je dužan u Republici Hrvatskoj poštovati pravomoćnu sudsku odluku i njoj se pokoriti”, osim HBOR-a, a očigledno  i sudova

I nakon donošenja čak dvije pravomoćne sudske odluke višeg suda u korist vlasnika nekretnine, HBOR ipak pokreće ovrhu protiv vlasnika nekretnine  (nedužnika).  Liston prestaje postojati 2009 godine, jer je nad njim namjerno otvoren stečaj da bi se  iz sudskog  postupka eliminirao direktor društva,   te da bi se onemogućilo upravljanje direktoru i vlasniku, kao  i da bi mu se uskratila sudska zaštita). Stečaj je ipak  obustavljen po čl. 203 SZ-a  (zbog nedostatnosti imovine koja je prodana prije stečaja). Prema odredbama  čl. 205. SZ-a  –  nakon stečaja obustavljenog po čl. 203 SZ-a , ne smije se temeljem čl. 205. SZ-a provoditi izvan stečajnog postupka.

Izvršni postupak pred Općinskim sudom  Sesvete,  Stalna sudska služba  Dugo Selo,  a sada pred sudom u Zagrebu ipak se nastavlja i ove 2015 godine, iako traje već pune 24 godine. Spor radi osiguranja na nekretnini – tvornici i industrijskom dvorištu u Dugom Selu,   zasnivanjem založnog prava??, vodi se  protiv nepostojećih stranaka;  nepostojećeg dužnika, nepostojećeg vjerovnika i nepostojećeg ovršenika/nedužnika   kojem godinama  nastoje natovariti tuđi dug ratnih profitera.

Žalbu   poslali na rješavanje nakon 11 godina ležanja u “ladici”, šest godina nakon brisanja tvrtke iz sudskog registra

Općinski građanski sud u Zagrebu, tek  je  ove 2015. godine, nakon punih 11 godine, koliko  je žalba “ležala u ladici”  bivšeg suca Arnolda Čade koji je odlučio napustiti sud počašćen nazivom “najljeniji sudac u Hrvatskoj”  sve to  uz blagoslov predsjednika suda iz Sesveta Tomislava Aralice koji je bio neposredno zadužen za nadzor rada suca Arnolda Čada, konačno je   proslijedio istu  na Županijski sud radi rješavanja.Deset godina prekasno, jer niti jedna stranka u postupku više ne postoji.

Rješavajući žalbu iz 2004. godine  u kojoj su stranke HBOR-Parkant,  u predmetu Ovr 937/15, (dakle HBOR koji nije aktivno legitimiran prema  pravomoćnoj presudi, i Parkant koji ne postoji) viši sudovi u ove vruće dane, kada su sudovi većinom na godišnjem odmoru “savjesno”  rješavaju sudbinu nekretnine koju je ovršenik-nedužnik Liston d.o.o. kupio od dužnika Parkant d.o.o. neopterećenu tim dugom. (koji nije bio zabilježen niti upisan  u zemljišne knjige).

Pravosudna situacija kakva je vjerovatno neviđena do sada  u Hrvatskoj

Drugostupanjski sud u sred ljeta  rješavajući  žalbu staru 11 godina, u kojoj se odlučuje o sudbini višemilijunski vrijedne nekretnine, odlučuje  o  pravima –vjerovnika Fonda za razvoj koji ne postoji, dužnika Parkant koji ne postoji,ovršenika-nedužnika Liston-a koji ne postojisa strankom i predlagateljem HBOR-om koji prema odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-2737/02 od 17. prosinca 2003.  nije aktivno legitimiran,  s obzirom da nije pravni sljednik Fonda za razvoj, i koji  nije ni jednoj od ovih stranaka isplatio  niti lipe.

U ovom sudskom postupku  načinjen je trostruki presedan. Da bi smo ga pojasnili citirati ćemo Odluku Ustavnog suda od 07.07.2015. – godine;

“U  Hrvatskoj ovih dana odzvanja citat iz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske: “Svi koji potiču neizvršenje sudskih odluka, ili s njima u vezi potiču otpor, svoje ponašanje zasnivaju na neprihvatljivoj i pogubnoj premisi da se sudski pravorijeci moraju poštovati samo ako se s njima mi osobno slažemo. Svatko tko danas druge ohrabruje na neizvršenje sudskih odluka zbog toga što ih on sam ne odobrava ili ih oni sami ne odobravaju neće moći sutra objasniti zašto bi drugi morali poštovati sudske odluke s kojima se ti drugi ne slažu. To isto vrijedi i kad je riječ o propisima. Takvo je stanje uvod u bezakonje.

Ustavni sud u tom smislu još jednom naglašava da na obvezujućoj snazi sudskih odluka (inter partes), zajedno s obvezujućom snagom Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava (erga omnes), počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi. Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati. ( Ustavni sud RH – U-III-2551 / 2015, 07.07.2015.g. )

Prvi je pravosudni presedan što je u ovom izvršno/ovršnom postupku pravomoćno  riješeno o pravu vjerovnika/ovrhovoditelja, čak tri puta u periodu od 2002. godine do danas, no to očito nikom nije važno! 

Općinski sudovi u Sesvetama i u Dugom Selu očigledno ne poštuju pravomoćne sudske odluke!

Pravomoćnim rješenjem drugostupanjskog suda iz Velike Gorice br. Gž-2851/02-2 od 10. ožujka 2004.. godine odlučujući o rješenju suda nižeg stupnja broj Ovr 742/’01 od 01.veljače 2001. godine odbijen je prijedlog HBOR-a kao ovrhovoditelja iz razloga jer založno pravo na kojem se temelji ovrha “nije upisano u zemljišne knjige”, i zato “jer sporazum stranaka utvrđenog na sudski zapisnik određuje mjeru osiguranja,  i ima važnost rješenja o osiguranju a ne snagu ovršne isprave na temelju koje se može provesti ovrha.”

Pravomoćnim rješenjem  Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-2737/02 od 17. prosinca 2003. godine ukinuto je Rješenje broj I-1/92od 21. rujna 2001. godine  kojim je odlučivano o uknjižbi založnog prava u korist HBOR-a. Drugostupanjski sud presudio je, da sud nižeg stupnja treba svakako voditi računa o tome da je izvršno/ovršni postupak  nastavila  kao vjerovnik  Hrvatska banka za obnovu i razvitak a ne vjerovnik Hrvatski fond za razvoj, te se radi o dvije različite pravne osobe  kojoj HBOR ni u kom slučaj nije pravni sljednik, dakle, prema odredbama ZIP-a HBOR nije aktivno legitimiran prema pravomoćnoj odluci Županijskog suda.

Pravomoćnom odlukom Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-4022/09-2 od 15. prosinca 2009. godine  odlučeno je ;“Ovršni postupci koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka kao u konkretnom slučaju, prekidaju se po sili zakona na temelju odredbe čl. 98 st. 3. Stečajnog zakona, a nakon što se ispune pretpostavke za nastavak niži sud te  postupke obustavlja.”

Drugi je pravosudni presedan što sud po zakonu nakon što su stranke prestale postojati nije obustavio sudski postupak.

Suprotno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, hrvatski  sudovi očigledno ne poštuju niti Zakone Republike Hrvatske, jer je obustava postupka kad stranka prestane postojati propisana u tri članka i tri različita Zakona; 215b ZPP-a, čl. 72. st. 2 OZ-a (prije čl. 67 OZ-a) i  člankom  98/3SZ-a.

Treći je pravosudni presedan nastavak sudskog postupka i nakon što stranka prestane postojati.

Punih šest  godina Općinski sud u Dugom Selu nastavio je voditi postupak jednostrano. Samo sa jednom strankom u postupku. 

U navedenom izvršnom postupku   ne postoji vjerovnik Fond za razvoj, ne postoji dužnik Parkant, ne postoji nedužnik/ovršenik Liston d.o.o., a vjerovnik Hrvatska banka za obnovu i razvitak  koji je stupio u parnicu temeljem Ugovora o cesiji, prema pravomoćnoj odluci Županijskog suda nije aktivno legitimiran.

Zanimljivo bi bilo vidjeti što bi Ustavni sud komentirao na ovu činjenicu, kada bi vidio  da i sudovi često znaju krenuti slijepim ulicama, a ne zacrtanim putem poštivanja Zakona i Ustava RH.

(N.L., hazud.hr, HNP)